Plan upravljanja
ekološkom mrežom
HR 2000522
Luka Budava-Istra
|
Održana prva radionica Plana upravljanja
Na mediteranski dan obale, koji se održava svake godine u zemljama Sredozemlja, 25.09.2020. održana je prva radionica za potrebe izrade Plana upravljanja područjem ekološke mreže- Luka Budava-Istra (HR2000522).
Ekološkom mrežom u Republici Hrvatskoj obuhvaćena su očuvana područja prirode, poznatija u Europskoj uniji kao NATURA 2000 područja. Područje Luka Budava-Istra (HR2000522) zauzima površinu od 1.237.0095 ha te se u cijelosti nalazi u administrativnom sastavu općine Ližnjan-Lisignano. Područje je zaštićeno radi dobro očuvane šume hrasta česmine (Quercus ilex.L.), a proteže se od rta Munat srednji do uvale Budava. U kontaktnim zonama (more, kopno) obitavaju i druge rijetke, ugrožene i endemske vrste i staništa od interesa za EU te koja zahtijevaju prioritetnu aktivnu zaštitu.
Izrađivač Plana je Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, u suradnji s javnom ustanovom koja upravlja zaštićenim područjima prirode u Istarskoj županiji, „Natura Histrica“ i općinom Ližnjan-Lisignano, koja je pokrenula inicijativu za izradu plana. Planovima upravljanja utvrđuju se potrebne mjere i aktivnosti za očuvanje ciljnih vrsta i stanišnih tipova, kao i ekološka cjelovitost zaštićenog područja.
Prva radionica s dionicima za potrebe izrade Plana upravljanja bilježi zapaženi odaziv, odnosno 26 učesnika zainteresirane javnosti, privatnog, javnog i društvenog sektora. Nakon uvodne riječi predstavnika općine Ližnjan-Lisignano i ravnateljice JU „Natura Histrica“, od strane izrađivača plana, prisutnima su pružene osnovne informacije o zakonskoj regulativi, sadržaju, strukturi i ciljevima plana upravljana te je iznesen pregled učinjenih aktivnosti, kao i budući koraci u procesu izrade plana.
Drugi dio radionice bio je posvećen kreativnom osmišljavanju vizije, koja predstavlja kratak opis idealnog budućeg stanja zaštićenog područja. Svi dionici su svojim aktivnim učestvovanjem i prijedlozima osmislili viziju područja Luka Budava-Istra (HR2000522), a ona glasi: „Područje ekološke mreže Luka Budava – Istra, jedno je od područja s najljepše očuvanim šumama hrasta crnike na Mediteranu. U očuvanom području zadovoljni posjetitelji uživaju u autentičnom krajobrazu, a njihove aktivnosti na otvorenom čine okosnicu održivog razvoja lokalne zajednice“.
Na radionici je izrađena i SWOT analiza zaštićenog područja. Analizirale su se njegove snage, slabosti, prilike i prijetnje.
Neke od prepoznatih snaga zaštićenog područja jesu: dobro očuvana biološka i krajobrazna raznolikost, neizgrađenost obale, ugodna klima, bogata kulturna baština, zainteresiranost JLS za izradu plana, i dr., dok su prepoznate slabosti nepostojanje čuvarske službe područja, nepostojanje potrebe infrastrukture zaštićenog područja, nedostatak turističkih sadržaja, nedostatak vertikalne signalizacije upozorenja i ograničenja itd.
Prepoznate prilike očituju se u sve većem značenju zaštićenih područja prirode, trendu vraćanja prirodi i zdravom načinu života, razvoju novog turističkog proizvoda, poticaju razvoja aktivnog turizma na otvorenom, mogućnosti financiranja aktivnosti plana putem EU fondova, ravnomjernoj turističkoj valorizaciji područja, uključivanju lokalnog stanovništva, formiranje poučno-edukativnih staza, škola u prirodi, vrtića uz more i dr.
Dionici su na posljetku istaknuli i prijetnje s kojima bi se mogli susresti u budućnosti: zakonska ograničenja, nedovoljno razvijena svijest o potrebi čuvanja biološke raznolikosti, „divlji turizam-ilegalno kampiranje“, ilegalno odlaganje otpada, opasnost od šumskih požara itd.
U narednom periodu, tj. tijekom izrade plana, s dionicima će se i dalje održavati radionice, ili će biti uključeni u tematske radne sastanke.
Ekološkom mrežom u Republici Hrvatskoj obuhvaćena su očuvana područja prirode, poznatija u Europskoj uniji kao NATURA 2000 područja. Područje Luka Budava-Istra (HR2000522) zauzima površinu od 1.237.0095 ha te se u cijelosti nalazi u administrativnom sastavu općine Ližnjan-Lisignano. Područje je zaštićeno radi dobro očuvane šume hrasta česmine (Quercus ilex.L.), a proteže se od rta Munat srednji do uvale Budava. U kontaktnim zonama (more, kopno) obitavaju i druge rijetke, ugrožene i endemske vrste i staništa od interesa za EU te koja zahtijevaju prioritetnu aktivnu zaštitu.
Izrađivač Plana je Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, u suradnji s javnom ustanovom koja upravlja zaštićenim područjima prirode u Istarskoj županiji, „Natura Histrica“ i općinom Ližnjan-Lisignano, koja je pokrenula inicijativu za izradu plana. Planovima upravljanja utvrđuju se potrebne mjere i aktivnosti za očuvanje ciljnih vrsta i stanišnih tipova, kao i ekološka cjelovitost zaštićenog područja.
Prva radionica s dionicima za potrebe izrade Plana upravljanja bilježi zapaženi odaziv, odnosno 26 učesnika zainteresirane javnosti, privatnog, javnog i društvenog sektora. Nakon uvodne riječi predstavnika općine Ližnjan-Lisignano i ravnateljice JU „Natura Histrica“, od strane izrađivača plana, prisutnima su pružene osnovne informacije o zakonskoj regulativi, sadržaju, strukturi i ciljevima plana upravljana te je iznesen pregled učinjenih aktivnosti, kao i budući koraci u procesu izrade plana.
Drugi dio radionice bio je posvećen kreativnom osmišljavanju vizije, koja predstavlja kratak opis idealnog budućeg stanja zaštićenog područja. Svi dionici su svojim aktivnim učestvovanjem i prijedlozima osmislili viziju područja Luka Budava-Istra (HR2000522), a ona glasi: „Područje ekološke mreže Luka Budava – Istra, jedno je od područja s najljepše očuvanim šumama hrasta crnike na Mediteranu. U očuvanom području zadovoljni posjetitelji uživaju u autentičnom krajobrazu, a njihove aktivnosti na otvorenom čine okosnicu održivog razvoja lokalne zajednice“.
Na radionici je izrađena i SWOT analiza zaštićenog područja. Analizirale su se njegove snage, slabosti, prilike i prijetnje.
Neke od prepoznatih snaga zaštićenog područja jesu: dobro očuvana biološka i krajobrazna raznolikost, neizgrađenost obale, ugodna klima, bogata kulturna baština, zainteresiranost JLS za izradu plana, i dr., dok su prepoznate slabosti nepostojanje čuvarske službe područja, nepostojanje potrebe infrastrukture zaštićenog područja, nedostatak turističkih sadržaja, nedostatak vertikalne signalizacije upozorenja i ograničenja itd.
Prepoznate prilike očituju se u sve većem značenju zaštićenih područja prirode, trendu vraćanja prirodi i zdravom načinu života, razvoju novog turističkog proizvoda, poticaju razvoja aktivnog turizma na otvorenom, mogućnosti financiranja aktivnosti plana putem EU fondova, ravnomjernoj turističkoj valorizaciji područja, uključivanju lokalnog stanovništva, formiranje poučno-edukativnih staza, škola u prirodi, vrtića uz more i dr.
Dionici su na posljetku istaknuli i prijetnje s kojima bi se mogli susresti u budućnosti: zakonska ograničenja, nedovoljno razvijena svijest o potrebi čuvanja biološke raznolikosti, „divlji turizam-ilegalno kampiranje“, ilegalno odlaganje otpada, opasnost od šumskih požara itd.
U narednom periodu, tj. tijekom izrade plana, s dionicima će se i dalje održavati radionice, ili će biti uključeni u tematske radne sastanke.
