NATURA 2000
|
Što je NATURA 2000?
NATURA 2000 područja predstavljaju najveću svjetsku mrežu međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih prirodnih područja u kojima obitavaju rijetke i ugrožene divlje vrste i/ili su ta područja vrijedna zbog rijetkih i ugroženih staništa. Područja NATURA 2000 značajno pridonose prirodnoj ravnoteži i očuvanju bioraznolikosti. Proglašavaju se temeljem dvije europske direktive: Direktive o očuvanju divljih ptica i Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta.
Četiri područja NATURA 2000 u cijelosti ili djelomično ulaze u administrativni obuhvat općine Ližnjan. Prvo od njih, proglašeno temeljem direktive o pticama, je kopneno područje Akvatorija zapadne Istre (HR 1000032) u kojem se štiti šest vrsta ptica: četiri zimovalice i dvije gnjezdarice. Zimovalice su crnogrli plijenor (Gavia arctica L.), crvenogrli plijenor (Gavia stellata Pontoppidan), dugokljuna čigra (Sterna sandvicensis Latham) i vodomar (Alcedo athis L.), koji je na Ližnjanštini poznat pod lokalnim imenom martin peskador. Gnjezdarice su morski vranac (Phalacrocorax aristotelis L.) i crvenokljuna čigra (Sterna hirundo L.). Zaštićena površina ovog područja koja ulazi u administrativni obuhvat općine iznosi 813,37 ha.
Temeljem Direktive o staništima, u mrežu NATURA 2000 uvrštena su tri područja. Prvo područje, Luka Budava (HR 2000522), cijelim svojim obuhvatom ulazi u administrativne granice općine i obuhvaća površinu od 1.237,00 ha. Štiti se zbog dobro očuvanih vazdazelenih šuma hrasta crnike, karakteristične mediteranske vrste toplih staništa, čiji životni vijek može dosegnuti i tisuću godina.
Drugo i treće područje djelomično ulaze u administrativni obuhvat općine.
Morsko područje Akvatorij zapadne Istre (HR 5000032) štiti se zbog dobrog dupina, preplavljenih ili dijelom preplavljenih morskih špilja te pješčanih dna trajno prekrivenih morem. Ukupna površina štićenog područja u Istarskoj županiji iznosi 76.297,86 ha, a 13% te površine pripada administrativnom obuhvatu općine Ližnjan (10.246,40 ha).
Morsko područje Medulinski zaljev (HR 3000173) štiti se zbog naselja posidonije, pješčanih dna trajno prekrivenih morem, grebena te kompleksnog staništa velikih plitkih uvala i zaljeva. Ukupna površina pod zaštitom u Istarskoj županiji iznosi 2.175,47 ha, a površina koja ulazi u administrativni obuhvat općine je 392,89 ha. Radi se o akvatoriju otoka Levan i Levanić i u kojem se javljaju livade posidonije.
Iako se žuta pčelarica (Merops apiaster) ne nalazi na popisu ptica koje su značajne za kopneno područje Akvatorija zapadne Istre (HR 1000032), ona je za općinu veoma zanimljiva ptica. Rovarić, kako ju nazivaju Ližnjanci, gnijezdi se samo na uskom obalnom području oko Ližnjana, kopajući u strmim zemljanim obalama tunele duge do 1 m (rjeđe i u samom tlu). Ta ptica tirkiznih boja voli topla otvorena staništa prošarana pokojim grmom ili stablom. Žuta pčelarica je ptica selica koja zimuje u podsaharskoj Africi. U proljeće se vraća na ližnjanske obale kako bi sagradila gnijezdo i polegla jaja. Žuta pčelarica je jedina vrsta iz porodice pčelarica (Meropidae) koja obitava u Hrvatskoj, a za općinu je zabilježena za područje Marlere. Pčelarica se u Hrvatskoj nalazi na popisu strogo zaštićenih vrsta, a štiti ju i Bernska konvencija i europska direktiva o pticama.
Četiri područja NATURA 2000 u cijelosti ili djelomično ulaze u administrativni obuhvat općine Ližnjan. Prvo od njih, proglašeno temeljem direktive o pticama, je kopneno područje Akvatorija zapadne Istre (HR 1000032) u kojem se štiti šest vrsta ptica: četiri zimovalice i dvije gnjezdarice. Zimovalice su crnogrli plijenor (Gavia arctica L.), crvenogrli plijenor (Gavia stellata Pontoppidan), dugokljuna čigra (Sterna sandvicensis Latham) i vodomar (Alcedo athis L.), koji je na Ližnjanštini poznat pod lokalnim imenom martin peskador. Gnjezdarice su morski vranac (Phalacrocorax aristotelis L.) i crvenokljuna čigra (Sterna hirundo L.). Zaštićena površina ovog područja koja ulazi u administrativni obuhvat općine iznosi 813,37 ha.
Temeljem Direktive o staništima, u mrežu NATURA 2000 uvrštena su tri područja. Prvo područje, Luka Budava (HR 2000522), cijelim svojim obuhvatom ulazi u administrativne granice općine i obuhvaća površinu od 1.237,00 ha. Štiti se zbog dobro očuvanih vazdazelenih šuma hrasta crnike, karakteristične mediteranske vrste toplih staništa, čiji životni vijek može dosegnuti i tisuću godina.
Drugo i treće područje djelomično ulaze u administrativni obuhvat općine.
Morsko područje Akvatorij zapadne Istre (HR 5000032) štiti se zbog dobrog dupina, preplavljenih ili dijelom preplavljenih morskih špilja te pješčanih dna trajno prekrivenih morem. Ukupna površina štićenog područja u Istarskoj županiji iznosi 76.297,86 ha, a 13% te površine pripada administrativnom obuhvatu općine Ližnjan (10.246,40 ha).
Morsko područje Medulinski zaljev (HR 3000173) štiti se zbog naselja posidonije, pješčanih dna trajno prekrivenih morem, grebena te kompleksnog staništa velikih plitkih uvala i zaljeva. Ukupna površina pod zaštitom u Istarskoj županiji iznosi 2.175,47 ha, a površina koja ulazi u administrativni obuhvat općine je 392,89 ha. Radi se o akvatoriju otoka Levan i Levanić i u kojem se javljaju livade posidonije.
Iako se žuta pčelarica (Merops apiaster) ne nalazi na popisu ptica koje su značajne za kopneno područje Akvatorija zapadne Istre (HR 1000032), ona je za općinu veoma zanimljiva ptica. Rovarić, kako ju nazivaju Ližnjanci, gnijezdi se samo na uskom obalnom području oko Ližnjana, kopajući u strmim zemljanim obalama tunele duge do 1 m (rjeđe i u samom tlu). Ta ptica tirkiznih boja voli topla otvorena staništa prošarana pokojim grmom ili stablom. Žuta pčelarica je ptica selica koja zimuje u podsaharskoj Africi. U proljeće se vraća na ližnjanske obale kako bi sagradila gnijezdo i polegla jaja. Žuta pčelarica je jedina vrsta iz porodice pčelarica (Meropidae) koja obitava u Hrvatskoj, a za općinu je zabilježena za područje Marlere. Pčelarica se u Hrvatskoj nalazi na popisu strogo zaštićenih vrsta, a štiti ju i Bernska konvencija i europska direktiva o pticama.
